Friday 30 June 2017

SENTRU Leorema

SEPFOPE | Video Profile Training Center






Sentru Formasaun, Training Center, SEPFOPE, Senai Becora, CNEFP TIBAR, Leorema, Sover, Don Bosco, Dili, Timor Leste, Video Profile, Ilidio Ximenes Da Costa, Media GSE, Promotion Trining Center, 

Video Profile Don Bosco

SEPFOPE | Video Profile Training Center






Sentru Formasaun, Training Center, SEPFOPE, Senai Becora, CNEFP TIBAR, Leorema, Sover, Don Bosco, Dili, Timor Leste, Video Profile, Ilidio Ximenes Da Costa, Media GSE, Promotion Trining Center, 

Video Profile Sentru Formasaun CNEFP TIBAR

SEPFOPE | Video Profile Training Center






Sentru Formasaun, Training Center, SEPFOPE, Senai Becora, CNEFP TIBAR, Leorema, Sover, Don Bosco, Dili, Timor Leste, Video Profile, Ilidio Ximenes Da Costa, Media GSE, Promotion Trining Center, 

Wednesday 22 June 2016

ESTATÍSTIKA PROGRESU VISITANTE FACEBOOK (FB) IHA FANS PAGE SEPFOPE


1. SUMÁRIU PROGRESU FB FANS PAGE SEPFOPE IHA LORON HITU NIA LARAN


  • Bazeia ba dadus gráfiku iha leten, reasaun ba pájina atinji 100%, reasaun ba pájina hetan husi inter-asaun visitante sira ne’ebe hakarak atu hatene informasaun ne’ebe kle’an kona ba SEPFOPE liu husi:
    • Detalhu husi Galeria Album [Detail Gallery Album]
    • Detalhu husi Galeria Video [Detail Gallery Video]
    • Klik Situs Web/Link Blog
    • Check-in Lokasi
    • Komentariu
    • Rating pájina 
  • Visualizasaun pájina sa’e ba 80% durante loron7 nia laran, 
Nota: husi 13 Junhu to’o 19 de Junhu nudar kalkulasaun komparasaun ho fulan kotuk 
  • Durante loron 7 nia laran númeru ba “LIKE” ou “gosta” tún ba 44% kompara ho semana anterior kauza husi posting ba FB fans page SEPFOPE menus. 
  • Impresaun ba Video iha FB fans page tún ba 37% kompara ho semana anterior, ida ne’e kauza husi: 
    • Materia Video  
      • Konteúdu informasaun iha Video
      • Popularidade ema ne’ebe hetan publikasaun 
      • Kualidade pixel 
      • Koneksaun internet ba visitante ne’ebe neneik liu 
    • Oras publisidade Video  
      • Tempu oportunu/diak ba Timor Leste mak tuku 21.00 (sia kalan) tamba iha oras ida ne’e kuaze maioria populasaun hakmatek ho familia no vizinhu. 
  • Ema ne’ebe asesu ba fans page aumenta, iha kategoria rua husi hirak ne’ebe asesu: 
    • Asesu husi ema iha fans page nia laran 
      • To’o ohin loron FB fans page SEPFOPE hamutuk 8.318, númeru ne’e aumenta iha loron hitu nia laran ne’ebe atinji 141% ho total ema ne’ebe asesu hamutuk 4.075 
    • Interasaun husi haruka na’in sira 
      • Kada posting iha fans page hetan “Like”, komentáriu sa’e to’o 149% ho total 868 interasaun durante loron 7 (hitu) nia laran. 

Thursday 21 April 2016

Seguru de asidente industria



Formatu nebe kona ba reembolsu osan atu hetan tratamentu asidente seguru nian no taka salariu nian(primeiru nian)
※ iha fatin bainbain nian, Ita bo’ot tenki hakerek hotu, no chek iha fatin hanesan ne’e ☑.                                                                     (Pagina frontu)



Numeru registasaun

Data

Ida ne’e presiza tempu loron 7 atu prosesu


Ema nebe hetan asi-
dente

Naran(ita nia sertifikadu nian, uza letra bo’ot)

Numeru Registasaun Estranjeiru nian

Hela fatin : 
TP: 
Numeru kontaktu selruk: 
Data nebe hetan asidente
Minutu    Tuku      Loron      Fulan     Tinan
E-mail
Data ne’ebe komesa servisu:
Loron     Fulan     Tinan
Nasionalidade
Tipu nebe Ita bo’ot nia servisu
Horas nebe tama iha servisu:
Horas nebe sai hosi servisu:
Horas nebe komesa no loke servisu:
Posisaun: □ Loron-loron □ Temporariu □ Diaridu
Status servisu: □Regular □Irregular
Ligasaun ho ema nebe iha seguru de asidente industria
□Empregadu/patraun □Sub-Empreiteiro □Maluk iha servisu hanesan □Kaben □Inan-aman □Oan □Maun-bin-alin
□Relasaun ka seluk tan(  )  □ La iha

------------------------------------------------------------------------------------------------------

[ ]
Trata-
mentu

medi-
kal

Divisaun aplikasaun □ Reembolsu osan atu hetan tratamentu asidente seguru nian primeiru □Atu hetan tratamentu fali □Atu muda ba fasilidade seluk
□Atu ba ospital seluk tan □Koniosis
※ Se ita bo’ot halo aplikasaun kona ba reembolsu ne’e premeiru ka halo fali, tenki hare no hakerek iha pagina kotuk mos.
Servisu fatin nia
Numeru jestaun
-
(Numeru nebe loke servisu nian:  )
Razaun asidente no situasaun nebe mosu asidente






Kona ba asidente ida ne’e, uluk ita bo’ot fo’o hatene ona ba kantor governo nian tanba hemu alkoholl ka uza kareta ho hemu alcohol? □ Sim □ Lae
Kona ba asidente ida ne’e, uluk ita bo’ot fo hatene ona asidente ne’e ba fatin emerjensia? □ Sim □ Lae
Kona ba asidente ida ne’e, uluk ita bo’ot fo hatene ona asidente ne’e ba fatin polisia? □ Sim □ Lae
※ Se ita bo’ot hakerek sala la hanesan faktu atu hetan reembolsu osan depois hetan osan, ita bo’ot hetan kastigu konforme Lei kona ba reembolsu no seguru de asidente industria Artigo 84. Entaun, tenki hakerek faktu lo-lo’os ho lia lo’os
※ Oinsa atu hakerek: Ita bo’ot tenki hakerek buat nebe Iha laran lo-loos, hanesan ne’nebe(Fatin nebe lo’os), atu halo saida(objetivu sevisu), uza ekipamentu no material saida, tanba saida mak asidente akontese(ita nia hahalok), tanba saida mak ita bo’ot hetan moras no kanek hosi asidente.
Se iha ema nebe hare asidente ne’e: Naran                    Numeru kontaktu          Relasaun ho ema nebe hetan asidente
Se iha malfeitor(ema nebe halo asidente): Naran                    Numeru kontaktu          Relasaun ho ema nebe hetan asidente
Fasilidade medikal nebe antes hetan tratamentu iha fasilidade agora nian depois de asidente akontese
Fasilidade nia naran:                                       Enderesu:
Fasilidade nia naran:                                       Enderesu:
Razaun nebe hetan tratamentu fali
Razaun
□Hasai ekipamentu nebe para halo isin metin  □Sintoma aat liu tan □Fisioterapia
□Presiza operasaun no deskansa hosi sintoma aat liu tan □Tratamentu para hatais limo artificial □Seluk 
Se presiza operasaun,
Parte operasaun:              data operasaun nia orario: Loron   Fulan   Tinan


Hau revista ona katak faktu iha leten ne’e kona ba seguru de asidente industria no taka salariu mak lo’os no claru.
Loron      Fulan      Tinan
Servisu fatin nia naran                                     
Enderesu: 
Empregadu/patraun                                                 (Asinatura)
Hau aplika ida ne’e hanesan iha leten
                                  Loron    Fulan    Tinan

Ema nebe husu    (Asinatura)
Reprezentante (Asinatura)
kona ba ema nebe mate ona no asidente nebe hapara servisu loron 3 liu tan, ita bo’ot tenki haruka questionario industria nian ba eskritoriu trabalador governo lokal nian iha fulan ida laran.
Se ita bo’ot la bele hetan empregadu/patraun nia asina, bele haruka formatu ida ne’e la ho asina ne’e. Depois iha kazu hanesan ne’e, governo Korea(‘Korea Workers’ Compensation & Welfare Service’) mak maneja format ida ne’e konforme Lei kona ba reembolsu no seguru de asidente industria Artigo 20 Clause 3.  Governo sira seil haruka ita nia patraun kirim opiniaun kona ba ida ne’e.
※ Se ema nebe husu mak hili reprezentante, reprezentate tenki haruka deklarasaun nebe hili reprezentante ba governo Korea(.


 [Ita bo’ot bele hakerek informasaun kona ba husu taka salario hosi asidente no kompensasaun seluk iha pagina kotuk.]


(Pagina Kotuk)

※ Dokumentus atu aplika reembolsumentu hosi asidente ※
1. Opiniaun ezame medikal primeiru nian(tratamento primeiru nian) ida.
2. Dokumentu kopia ida ka enunsiadu kopia ida hosi ema nebe ligasaun ho asidente iha polisia ka nebe hare asidente, atu chek resaun nebe asidente akontese.
3. Se ita bo’ot simu reembolsu ka kompensasaun iha bazeia ba Lei ba ema ka lei seluk, deopis se patraun ka ema seluk fo’o osan ka sasa’an hanesan kompensasaun, ita bo’ot tenki prepara dokumentu nebe bele revista hetan kompensasaun sira ne’e.(desisaun ka akordu)
Taka

Sala-
riu

hosi

asid-
ente Periodu nebe husu taka salariu hosi asidente .    .    .    ~     .    .    .
Banku nia naran no numeru konta atu hetan reembolsu Naran banku:              Numeru konta:          (Konta nain nia naran:             )
<Asuntu kona ba ema nebe hetan asidente tenki chek >
Ita bo’ot simu salariu ona kona ba periodu nebe husu taka salairu?  1.Sim( ) 2.Lae( )
Ita bo’ot hetan servisu ona durante husu taka salariu?  1.Sim ( ) 2.Lae ( )
Ita bo’ot hakarak halo aplikasaun kona ba fo’o taka salariu otomatis?  1.SIm( ) 2.Lae( )
※ assuntos a serem aten- didos kuandu hakerek ※
1. Hetan servisu」 dehan katak mai fali iha servisu fatin ou lae ba fali fatin seluk, no mos komesa negosio (bisnis) privadu ka sai estudante.
2. Durante husu taka salariu, se ita bo’ot la hetan servisu tanba iha kadeia ka iha nasaun seluk, ita la bele hetan taka salariu.
3. Se ita bo’ot simu osan ho bosok ho metodu sala, ita bo’ot tenki fo’o fali osan dobradu ba Korea Worker’s Compensation & Welfare Service.
4. La bele simu taka salariu, tan se ita bo’ot simu ona osan hosi patraun.
※ Patraun bele husu taka salariu substitute nian ba Korea Worker’s Compensation & Welfare Service, envelope dokumentus nebe bele prova faktu nebe fo’o osan hanesan taka salariu ba ema
5. Fo’o taka salariu otomatis dehan katak sistema nebe fo’o taka salariu otomatis ba ita nebe baixa ho husu dala ida.
6. Se ami senti difisil kuandu sura salariu mediu iha period nebe hotu servisu kona ba format husu taka salariu nian, ami sei fo’o uluk salariu minimu nudar taka salariu kada loron ida nian atu proteje ema nebe hetan asidente nia moris. Depois sura hotu tiha mak fo’o fali tan.
7. Tuir Lei kona ba reembolsu no seguru de asidente industria mandatuArtigu 23, ami aplika ba traballador diaridu katak perdiem mak vezes 0.73. Ida ne’e mak salariu medidu.
※ Dokumentus nebe presiza kuandu husu taka salariu ※
1. Surat tahan ka nota ita nia salariu nian nebe iha fulan 4 nian hotu, inclui fulan nebe akontese asidente (Maibe, se simu bonus ona, ami presiza nota salariu fulan 12 nian.
2. Se ita bo’ot mak traballador diaridu, favor ida prepara dokumentus nebe bele prova ita nia servisu, perdiem no akordu traballador nian.

Reem
bolsu seluk Ita bo’ot simu kompensasaun ka reembolsu ona tuir lei no mandate tanba resaun hanesan asidente agora nian? 1.Sim( ) 2.Lae( )
Istoria nebe uluk simu reembolsu ka kompensasaun ona (Se chek ‘Sim’ iha numeru , hakerek
Data nebe simu Osan nebe simu Osan hosi nebe ka hosi see? Dokumentu nebe envelope
1. Akordu 2. Julgamentu(ka desisaun)
3. Nota 4. Seluk
Hau revista ona katak husu taka salariu no reembolsu seluk, seluk tan mak lo’os no klaru, i husu hanesan iha leten.
Ema nebe husu                               (Asinatura)
※ Se staf hosi Korea Worker’s Compensation & Welfare Service husu osan ka sasa’an kuandu husu halo aplikasaun ida ne’e, favor ida fo’o hatene ba
   ami(052-704-7926).
※ Se ema sira simu kompensasaun ho metodu sala no bosok, favor ida fo’o hatene ba ami( 052-704-7474). Depois ami sei fo’o osan mean 
premiu ba ita bo’ot.


------------------------------------------------------------------------------------------------------

K
o
m
u
m

Aban-bainrua mos Ita bo’ot hakarak halo servisu nafatin iha servisu fatin agora nian depois de tratementu hotu? □ Sim □ Lae
Akordu kona ba uza ita bo’ot nia informasaun privadu
objetivo atu uza : Fo’o hatene informasaun no haruka mensajen  ba ita bo’ot, kona ba Korea Worker’s Compensation & Welfare Service nia projetu kona ba seguru de asidente industria.
Informasaun atu uza : Naran, hela fatin, numeru kontaktu, e-mail
Periodu nebe presiza uza : Tinan 5 hosi data nebe konkorda akordu ne’e
▫Direitu nebe nega akordu : Ema nebe husu format ida ne’e bele nega akordu ne’e. Maibe ita bo’ot bele hetan limiti kuandu Korea Worker’s Compensation & Welfare Service fo’o buat ruma.
□Aseita

□La aseita

Naran: 


(Asinatura)
Halibur informasaun privadu mak la presiza prosesu seluk, tuir Lei kona ba reembolsu no seguru de asidente industria. Depois avizu kona ba desisaun osan nebe seguru de asidente industira nian tuir Lei kona ba reembolsu no seguru de asidente industria Artigo 36 no lei ne’e nia mandate Artigo 21 mak fo’o ba ita bo’ot, la iha ligasaun ho akordu ida ne’e. 
<Akordu kona ba husu reembolsu osan atu hetan tratamentu no taka salariu, lori ita bo’ot nia naran >
Hau konkorda katak fasilidade seguru de asidente idustria mak husu reembolsu osan atu hetan tratamentu no taka salariu, lori hau nia naran, depois haruka husu ne’e ba Korea Worker’s Compensation & Welfare Service(inclui homepage(total.kcomwel.or.kr) mos.
Ema nebe fo’o fiar(ema nebe husu)
(Asinatura)
Ema nebe hetan fiar(fasilidade medikal)
(Tau karumbu)
Visto pelo Chefi lokal hosi Korea Worker’s Compensation & Welfare Service


(210mm×297mm, 백상지 80g/㎡)



[Formatu numeru 3]
※ Fasilidade medikal sira la bele hakerek iha lina grosu laran                                                                        (Pagina frontu)

Formatu opiniaun kona ba reembolsu no seguru de asidente industria
(□Reembolsu osan atu hetan tratamentu asidente seguru nian primeiru □Reembolsu atu hetan tratamentu fali □Atu muda ba fasilidade seluk □Atu ba ospital seluk tan □Koniosis)

Naran(lian Ingles)
Numeru Registasaun Estranjeiru nian

Data nebe hetan asidente


Loron    Fulan    Tinan
Data nebe komesa tratamentu depois de asidente
(   :   ) Loron   Fulan   Tinan 
󰏚 Ospital agora nian 󰏚 Fasilidade medikal seluk
Data premeiru nebe to’o iha Ospital ne’e
(   :   ) Loron   Fulan   Tinan
Metodu nebe visita Ospital
□Lao □Ambulansia □Kareta(La ambulansia) □Seluk(        )
Razaun asidente ema nebe hetan ne’e hakerek iha fasilidade medikal(Se reembolsu atu hetan tratamentu fali, hakerek Razaun no naran moras.)

Sintoma primeru hosi asidente
(hosi pasienti nia expressaun)
Loron   Fulan   Tinan     (   :   ) Akontese uluk
Konsciensia iha momentu nebe asidente
(□Iha □La iha)

Sintoma nia konteudu

Sintoma nebe pasienti apela agora (hosi pasienti nia expressaun)

Opiniaun kompreensivu kona ba status moras
(ezame cientifiku, no seluk tan)
※ Bele uza pagina anexadu, se iha opiniaun espesial

Chek-up
□X-Ray □CT □MRI □MRA Angiokardiografi □Bone scan(ruin nian) □PET □Onda ultrasonica □Endoscopiu □Alticulasaun nian □Eletromiograma □Pulmaun nian □Ogranic nian 
□Manas infra-vermelyu □Status metal □Psikologiku □Seluk tan(   )
※ Envelope opiniaun principal ka rezultadu
Moras huun(iha mora hela nian)
Tensaun aas(□Iha □La iha) Aimuruk tensaun nian(□La hemu □hemu dala ruma □hemu regular) Hyperlipidemia(□Iha □La iha) Kona ba moras, familia sira mos iha ka uluk iha ona (□Iha □La iha)
Diabetes(□Iha □La iha) Tratementu diabetes(□La iha □Hemu aimuruk □Insulina) Tuberkulu(□Iha □La iha) Hepatiti(□Iha □La iha)
□Seluk tan(     )
Esperensia nebe hetan tratamentu iha osptal iha ne’e tanba moras hanesan agora nian antes asidente  (□Iha □La iha)
Seluk tan, detalhe
(Data, operasaun nia titulu, parte isin, fasilidade medikal)

Naran moras no ninia kodigu
Kodigu asidente Prinsipal/insidental/derivasaun Kodigu naran moras(bazeia ba KCD) Naran moras espesifiku(diagnosi nian)

(Kodigu asidente) Hakerek kodigu ketak-ketak konforme asidente, entre ulun(kakutak/ruin/kulit), matan, tilun(laran/liur), oin, kakorok, liman, liman fuan, kotuk, hirus matan, kidan, ain/ain fuan, organ cirkulasaun, organ dada iis, organ digest, sasa’an lulik, nervu, kabun, isin tomak.
(Prinsipal/incidental/derivasaun) Moras principal mak kona ba kodigu naran moras deit, konforme klasifikasaun normal Korea nian kona ba moras sira.
(Kodigu naran moras) Naran diagnosi final tenki uza kodigu iha klasifikasaun normal Korea nian kona ba moras sira laran. Depois kodigu resin(hanesan kodigu V, Y, no Z) mak la bele uza iha seguru de asidente industria.
(Ezemplu sala) Hakerek kodigu nebe la bele tau naran ida deit, la ho kodigu oi-oin. La chek katak naran moras mak hosi estraga ka virus ka seluk seluk tan, depois tau kodigu sala, la tuir klasifikasaun normal Korea nian kona ba moras sira.

  (Pagina Kotuk)

Baixa
Tempu nebe presiza baixa(maizoumenus)
Hosi Loron   Fulan   Tinan    ba Loron   Fulan   Titan (Semana:  )
Razaun
□Operasaun □Disabilidade Konsciente □Ekipamentu para metin □Gesso(Plaster cast) □estabilidade □Proteksaun
□La bele lao  □Seluk tan




Ba Ospital no hare doutor
/
doutora
Tempu nebe presiza ba ospital
Hosi Loron   Fulan   Tinan    ba Loron   Fulan   Titan (Semana:  )
Razaun

Posibilidade
nebe tratament servisu(ida ne’e hanesan bele hetan tratamentu
ho Servisu)
※Tratamentu Servisu dehan katak bele hetan tratamentu ho halo servisu bazeia ba doutor/doutora
󰏚 Bele hetan tratamentu ho halo servisu 󰏚 Bele maibe dala ruma 󰏚 La bele : Bele halo servisu depois de fulan (  )


Ospital
seluk
Fasilidade medikal nia naran nebe hakarak ba:                                Enderesu:                                                            
Resaun nebe ba ospital seluk atu hetan tratamentu:
※ Hakarak muda hosi ospital nebe ita hetan tratamentu hela ba ospital seluk nebe hakarak ba, tanba agora nia ospital do’ok hosi uma no hetan tratamentu profisional.

Tratamentu nebe presiza tan ka ba ospital seluk tan

Moras existenti nebe presiza kura nafatin ho moras agora nian

Nesesidade nebe tratamentu profisional para rehabilitasaun
󰏚 Kunsultasaun psikologoku 󰏚 Tratamentu nebe focus rehabilitasaun* 󰏚 Desizaun aban-bainrua 󰏚 La presiza
(*Ema nebe iha moras dalan ra’an iha kakutak, espinyal, articular nian

<Dokumentus envelope>
1. Rezultadu sira no dadus ezame sira nebe bele chek ita bo’ot nia moras nebe aplika, ida-idak.
2. Foto kór sira kona ba kanek sunu, tesi, tohar, seluk seluk tan.
3. Iha kazu nebe moras mental, rezultadu sira, dadus ezame sira, tratamentu emergensia, surat nebe tratamentu primeiru nian, no seluk seluk tan, atu prova moras nia baze medikal, ida-idak.(ezame neuroimaging(kakutak nian), inspirasaun, electrocardiograma(fuan nian), status mental, psikologiku, tireoidi, no seluk seluk tan)

Hau revista ona katak lifuan no fraze sira nebe hau hakerek mak faktu no klaru iha leten.
Data nebe hakerek   Loron   Fulan   Titan
Enderesu fasilidade saude
Naran fasilidade saude                                                (Asina)

Numeru Sertifikadu Doutor nian:                   
Parte nebe estuda kona ba saude nian:                       
Naran :                            (Asina)
Visto pelo Chefi lokal hosi Korea Worker’s Compensation & Welfare Service

Komentariu hosi doutor/doutora(perguntador)




Loron   Fulan   Tinan   Doutor/doutora          (Asina)

Friday 15 April 2016

Matadalan rezistu ba traballador aplikasaun ba iha seguru asidente iha serbisu fatin



○ Saida mak seguru asidente industria?   
- Seguru de asidente sei kobre asidente ba traballadór ne’ebé relevante iha serbisu, no sei kobre mós moras ne’ebé akontese ba traballadór depois liu loron haat sei fó mós tratamentu. Durante halo tratamentu traballadór mós sei hetan saláriu 70% husi saláriu báziku, no bainhira ho traballadór ne’ebé mak lakon vida (mate) traballadór sei hetan osan hosi seguru sosiál Korea nian.  
- Traballadór estranjeiru ne’ebé legal ho mós ilegál iha direitu no bele hetan diretu hanesan mós ema Korea, bainhira rejistu no bele hetan kompensasaun.     

○ Prosedura rejistu no aplikasaun ba traballadór estranjeiru ne’ebé fila ona ba Rain rasik.
- Tama iha pazina elektronik/web site no prenxe formulariu seguru asidente industrial no submete ba iha edifisiu kompitente.  

Konfirma informasaun empregadu nian no traballador iha prosesu investigasaun, ou karik presiza kompleta dokumentu, ne’ebe kazu balun ne’ebe maka tratamentu pendenti hela. 
※ Se bainhira halo aplikasaun ba iha reembolsumentu osan saude nian, sei determinan hosi komisaun bazeia ba asidente ne’ebe akontese. 
○ Prosedure  

formatu reembolsu osan seguru asidente nian

Submete
Determina Okupasionál asidente

Prosesu notifikasaun rezultadu. 


○ Tipu Benifisiu 


Reembolsu
Se karik presiza tan tratamentu liu loron haat instituisaun designadu sei oferese tratamentu iha Republika Korea.

Taka salariu
sei hetan 70% pursentu hosi salariu kada fulan, implementa ba sira ne’ebe mak hetan asidente iha serbisu laran no relasiona ho oras serbisu nian.

Kompensasaun
Pensaun nian
Depois tratamentu liu tinan rua mak hetan moras no problema saude ne’ebe mak seidauk kura, no tuir lei ou akto ne’ebe iha sei hetan pagamentu.
Benefisiu ba disabilidade
Pagamentu ba disabilidade sei hare no sukat hosi medida no grau 14, se karik bainhira depois de tratamentu sei iha moras no hetan desibilidade no moras sei hetan tan asistensia saude atu bele kompleta saude.
Benefisiu ba ema ne’ebe mate no
ne’ebe moris (iha asidente) 
Pensaun ba sira ne’ebe mak moris no mate iha asidente sei hetan pagamentu no kustu ba funeral. 

Mata dalan Aplikasaun ba Traballadór Estranjeiru



○ / Saida mak seguru de asidente industria? 
- Seguru de asidente sei kobre asidente ba traballadór ne’ebé relevante iha serbisu, no sei kobre mós moras ne’ebé akontese ba traballadór depois liu loron haat sei fó mós tratamentu. Durante halo tratamentu traballadór mós sei hetan saláriu 70% husi saláriu báziku, no bainhira ho traballadór ne’ebé mak lakon vida (mate) traballadór sei hetan osan hosi seguru sosiál Korea nian.  
- Traballadór estranjeiru ne’ebé legal ho mós ilegál iha diretu no bele hetan diretu hanesan mós ema Korea, bainhira rejistu ona bele hetan kompensasaun.     
- Depois fila ona ba rain rasik/nasaun rasik karik hetan moras ne’ebé mak kauza hosi serbisu, traballadór bele kontaktu Sentru EPS, ou edifísiu Rekursu Umanu Korea iha nasaun refere atu bele rejistu no aplika hodi bele hetan kompensasaun. 
○ Prosedura rejistu no aplikasaun ba traballadór estranjeiru ne’ebé fila ona ba Rain rasik.
- Traballadór estranjeiru depois hetan esplikasaun hosi sentru EPS Serbisu Rekursu Umanu Korea nian relasiona ho seguru asidente, traballadór sei prienxe formatu ba reembolsu osan asidente seguru nian no sei submete mai iha Kooperativa Trabalho Korea nian.  
- Kooperativa trabalho Korea nian sei foti desizaun tuir no bazeia ba iha serbisu investigasaun asidente no tuir deskrisaun nian. 
Instrusaun ba Aplikasaun reembolsu osan asidente seguru nian.
- ① Data Kontratu • total oras serbisu kada semana • • oras serbisu, ② oras deskansa • oras han • ③ tuir divizaun (kompana, responsavel, oras serbisu) ④ savi • todan, ⑤ rekord saúde • rekord akontesimentu asidente, ⑥ ezersísiu kazuál no gosta/hobi, ⑦ hemu no fuma, ⑧ serbisu (kada oras), ⑨ hanoin hosi inspetór, inspetór ou kauza ne’ebé iha, ⑩ informasaun hosi sasin, ⑪ kauza ne’ebé hetan hosi fasilidade saúde, ⑫ akontesimentu ne’ebé hanesan, estatutu moras, ⑬ tenke submete no fó Informasaun detalla kona ba faktu simu saláriu durante períodu tratamentu bainhira la serbisu hosi empregadu/patraun.   

Prosesu nebe responde servisu                 

Submete formatu reembolsu osan seguru asidente nian
 traballadór Sentru EPS  
Investigasaun disastre nian
Determina Okupasionál asidente

Formatu reembolsu osan seguru asidente. 
Prosesu notifikasaun rezultadu. 


Seguru de asidente industria nia tipu/funsaun

Reembolsu osan atu hetan tratamentu asidente seguru nian
Se presiza, oferese tratamentu saúde liu hosi loron haat bainhira akontese asidente.
Taka saláriu
70% hosi total saláriu kada loron ba períodu bainhira la serbisu, no halo tratamentu no asidente.    
Reembolsu osan kuandu moras ou kanek la kura 
Depois tinan rua tratamentu saúde, bainhira kanek ou moras ne’ebé mak la kura, relasiona pagamentu saláriu ne’ebé taka tuir kondisaun lei ne’ebé iha. 
Osan kompensa aleja nian
Sei kompensa mós ba aleza ne’ebé traballadór hetan tuir deskrisaun aleza ne’ebé hetan depois de tratamentu, se konsidera aleza iha klase 14 sei hetan kompensa. 
Kustu ba ema moris 
No kustu funeral 
Kompensasaun ba ema ne’ebé salva/moris no kustu kompensasaun funeral ou kompensasaun ba família hosi total ne’ebé iha. 


Sentru EPS 
- Responsavel : Lee Sang kyung 
- Enderesu: 410-411, CBD2 Timor Plaza Presidente Nicolau Lobato, Comoro, Dili, Timor Leste

 -670-331-3328

DOWNLOAD FILE WORD 

Tuesday 8 March 2016

MOPTK Entrega Ekipamento Pezadu ba SEPFOPE No SEPFOPE Entrega Sertifikau Ba Formadu Area Ekipamentus Pezadu

  Cargos Xefias SEPFOPE hamutuk ho Diretor husi Delta Traning Center no Manejer Companha COVEC Hasai Foto hamutuk ho Formandu iha Area Ekipamentu Pezadu ne'ebe hetan Treinamentu husi Delta Training Center.


DILI : Sekretariu Estadu Politika Formasaun Profisional Empregu (SEPFOPE) entrega sertikadu ba Formadu Iha Area Ekipamentus Pezadu, Reprejentante sekretariu estadu sepfope Diretor Jeral Sepfope Paulo Alves hatete tinan hirak liu ba sepfope haluha la halo formasaun ba Areas Ekipamentus Pezadu nian, no iha fatin sira ne’e kuaze ema husi Rai liur hotu, Nia dehan ema sira ne’ebe mak hola parte iha Areas Ekipamentus Pezadu ne’e Indonezia mak dumina, tanba ne’e mak Sekretariu Estadu Politika Formaaun Profisional Empregu SEPFOPE hakarak produs Formasaun ba Ekipamentus Pezadu iha Delta Training Center.





No ekipamentus sira ne’e fasilita husi Kompania Covec konsege forma duni ema nain 27, maibe nain 20 deit mak konsege hetan sertikadu iha Area refere,dehan nia Nia dehan ho objetivu katak antes sira forma bele responde ona responde ona Nesesidade balun tanba ita hatene katak Timor agora ne’e  nia dezenvolvimentu sei iha konstrusaun nia persentajen ne’ebe mak bo’ot hodi forma ema atu bele responde Merkadu imediata.

“Ami iha iha espetativa bo’ot ida halo formasaun tenki hare Merkadu laos hari tiha Formasaun to;o ikus merkadu ba sira la iha, ne’e mak ami tenki hare mos ba Merkadu,”dehan Diretor jeral SEPFOPE Paulo Alves.



Ohin nain lima mak konsege nesesidade Cover presija ho fiar katak tenpu badak ne’e Sepfope ho obrigasaun tanba iha departamentu akonselamentu profisional atu vizita konpania sira hodi halo akonselamentu ho sira katak Traballador sira ne’ebe mak atu halo operasaun iha ekipamentus pezadu ne’ebe mak agora prepara dadaun ona ele promove sira,  Ho fiar katak sira nain lima ne’e hanesan xave  ba sira nain 19 seluk ne’e bee promove ho diak, bainhira sira halo servisu diak mak sei loke odamatan ba sira seluk,deahan nia Iha fatin hanesan Diretor kompania Covec Adam Xu mos hatete ho fiar katak estudante sira ne’ebe mak formadu husi Areas Ekipamentus Pezadu ne’e sei servisu ho diak,durante iha formadu sira ne’e halo servisu sempre susesu ho diak  “Hau agradese ba sepfope ne’ebe bele halo formasaun ba Timor oan sira Areas pezadu nian, tanba durante ne’e Area pezadu nian malae deit mak dumina timor oan la iha, ho fiar katak agora ita presija ona ema husi rai liur tanba ita mos iha ona Ema atu servisu ba area e’e,”dehan Diretor Kompania Covec Adam Xu iha Tibar.


Iha Fatin hanesan Ministeriu Obras Publicos Transporte  No Komunikasaun MOPTK  entraga ekipamentu pezadu ba Secretariu Estadu Politika Farmasaun i emprego SEPFOPE “ami husi MOPTK tuir pedidu ne’ebe hatudu husi SEPFOPE mai ami nia ministru tanba ne’e maka husi MOPTK konsege entrega ekipamentu pezadu ba SEPFOPE hanesan Tronton no Eskapator  ne’ebe ami idantifika husi pedidu ne’ebe maka sepfope fo mai, ami ho hanoin ida maka ami  entrega ekipamnetus pazadu ba SEPFOPE  bele fo treinamentu ba formandu” afirma representa MOPTK Luis Ximenes do Carmo iha nia diskursu.


Nia haktuir, MOPTK fo hanoin ba formandu foin atu lori ekipamnetu lezadu hanesan tronton ho mos eskapator ne’e susar tebes, makina ho folin laos kiik maibe ho folin  boot, husu ba formandu prinsipal tenke kuidadu makina, no oinsa maka halo manutensaun , ne’e pontu prinsipal ba operador katak ema kompania ou ema ne’ebe iha sasan hanesan ne’e bele fiar para oinsa atu lori makina foun 

 “ita liga ba konfiansa ema nian husi formandu nee laos kompania maka presija deit maibe dala ruma husi ami IGE mos presija tanba ami nia operador barak maka idade ona neebe ida nee hanesan vantagen diak ida ba ami/Tka” 

Monday 7 March 2016

SEPFOPE Kontinua Apoiu Escola Secundaria iha Dili Laran



Dili, Vice Ministra Edukasaun l Sra. Dulce Jesus Soares hamutuk ho Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Professional no Empregu Sr. Ilidio Ximenes da Costa distribui apoio material hanesan komputador hamutuk 8, Laptop 2 no Microscope 6 ba Escola Secundaria Canossa Has Laran, komputador 2 no Microscope 4 ba Escola Secundaria São Miguel no Komputador 2 no Microscope 4 ba Escola Secundaria São Pedro. Apoiu hirak ne'e mai husi Governu Korea do Sul liu husi Cidade Hwanseong City wainhira hetan visita traballu husi Sekretariu Estadu Sepfope Sr. Ilidio Ximenes da Costa iha tinan 2015 no mos serbisu makas husi AdidoTrabalho Seoul Sr. Mauricio hodi bele kria ligasaun diak hamutuk ho povo iha Korea do Sul. Apoiu hirak ne’e haneasn ajuda ou Donor husi povo Korea mai Timor Leste no Governu Timor Leste so selu deit shipping cost par abele tula sasan hira ne’e mai iha Timor Leste dehan Sekretariu estadu SEPFOPE Sr. Ilidio Ximenes da Costa. 

Alende fahe ekipamentu hanesan komputador no Microscope ba iha Escola Sekundario Canossa, Paulo VI, Sao Pedro, Sao Miguel, Coracao de Jesus Becora, Cristal, no Centru formasaun Senai Becora Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Professional no Empregu Sr. Ilidio Ximenes da Costa akompanha husi Xefi Gabinete Sepfope Timor-Leste Sr. Benigno da Cruz no AdidoTrabalho Seoul Sr. Mauricio Giraloi entrega meja no kadeira hamutu 60 ba Universidade Dili (Undil) no tuir planu sei loke Center Kim Dea Jung nudar eis Presidente Korea do Sul. Apoiu hirak ne'e mai husi Nasaun Korea do Sul liu husi Cidade Gwanju City no organiza husi Organizasaun Belun Ba Belun iha Korea do Sul. 




NO
NARAN ESKOLA/MUNISIPIU

EKIPAMENTU
QTD
1
ESKOLA SEKUNDARIA CANOSSA HAS LARAN, DILI 
Laptop
Komputadór
microscope
2
8
6
2
Eskola sekundária Paulo VI
Microscope
komputadór
4
2
3
Eskola Sekundária são Pedro 
Microscope
Komputadór
4
2
4
Eskola sekundária  são Miguel
Microscope
Komputadór
4
2
5
Eskola Sekundária Hati Kudus-Bekora
Microscope
Komputadór
4
2
6
Eskola Sekundáaria Cristal
Microscope
Komputadór
2
2
7
EBC Maria Auxiladora
Microscope
Komputadór
2
2
8
Asrama Bidau Mota Klran 
Pasta
Ropa
4
5
9
Sentro SENAI-Becora

Komputadór
Mákina Koa Fatuk
(ki’ik no bo’ot).
Fornu Tunu Pao
Freezer
5
2

1
1
10
UNDIL

Meza no Kadeira
60


 

© 2013 SEPFOPE Timor Leste. All rights resevered. Designed by Templateism

Back To Top